Preporuka Saveta Evrope o značaju višejezičnog i interkulturnog obrazovanja za demokratsku kulturu, 2022. godina (Council of Europe Recommendation on the importance of plurilingual and intercultural education for democratic culture)

U ovoj Preporuci se iznose argumenti protiv rasprostranjenih stanovišta da je dovoljno poznavanje jednog jezika pored maternjeg i da znanje jezika nacionalnih manjina i migranata, koji su veoma rasprostranjeni u današnjem raznolikom društvu, ugrožava društvenu koheziju.

S tim ciljem, ističu se kognitivne, jezičke i društvene koristi učenja nekoliko jezika i predstavljaju načini na koje višejezičnost i interkulturne kompetencije doprinose uspehu u obrazovanju, društvenoj integraciji i razumevanju, procenjivanju i formulisanju stavova ključnih za demokratiju.

Jezičko obrazovanje se u ovom dokumentu posmatra holistički i postavlja u središte učenja, a uključuje sve jezike, obrazovne sektore i relevantne aktere. U pratećem Obrazloženju se daju smernice za sprovođenje ove vizije ističući bogate resurse razvijene u okviru Programa obrazovnih politika i Evropskog centra za žive jezike.

Preporuka Saveta od 22. maja 2019. godine za sveobuhvatni pristup nastavi i učenju jezika (Council recommendation of 22 May 2019 on a comprehensive approach to the teaching and learning of languages)

Evropska komisija je 2018. godine izdala predlog za sveobuhvatni pristup nastavi i učenju jezika, čiji su ciljevi sledeći:

  • unaprediti učenje jezika u obaveznom obrazovanju usredsređivanjem na postizanje određenog nivoa kompetencija u skladu sa Zajedničkim evropskim referentnim okvirom za jezike Saveta Evrope
  • uvesti pojam jezičke svesti u obrazovanje, čime se pruža inkluzivni okvir za učenje jezika uz usmerenost na jezičke veštine pojedinaca
  • omogućiti većem broju nastavnika da se usavršavaju u inostranstvu
  • prepoznati i promovisati inovativne, inkluzivne i višejezične nastavne metode uz korišćenje evropskih alata i platformi kao što su School Education Gateway i eTwinning

Nakon pregovora između Komisije i država članica EU, ministri obrazovanja su usvojili Preporuku Saveta za sveobuhvatni pristup nastavi i učenju jezika 22. maja 2019. godine.

U cilju podrške sprovođenju Preporuke, Evropska komisija je tokom 2019. i 2020. godine organizovala seminare na temu učenja jezika. Učesnici su imali priliku da razmenjuju znanja i iskustva i razgovaraju o problemima i izazovima u nastavi i učenju jezika u kontekstu ove Preporuke. Oni su takođe posećivali škole kako bi posmatrali časove jezika i razgovarali sa nastavnicima. Kao rezultat ovih seminara nastao je izveštaj „Obrazovanje počinje sa jezicima“ (Education begins with language), vezan za ciljeve izložene u Preporuci Saveta za sveobuhvatni pristup nastavi i učenju jezika, u kojem su dati i saveti za dalje sprovođenje Preporuke.

Ponovno razmatranje jezičkog obrazovanja i jezičke raznolikosti u školi, 2017. (Rethinking language education and linguistic diversity in schools, 2017)

U okviru ključnih kompetencija za celoživotno učenje iz 2006. godine jezičke kompetencije imaju istaknutu ulogu. Dve od osam ključnih kompetencija odnosile su se na jezike, i to „komunikaciju na maternjem jeziku i „komunikaciju na stranim jezicima“. Deset godina kasnije Evropska komisija revidira Okvir ključnih kompetencija kako bi se uskladio sa društvenim promenama i odražavao jezičku stvarnost. Pismenost i vladanje jezikom školovanja prepoznaju se kao osnov za dalje učenje.

U ovom kontekstu, Evropska komisija je organizovala tematske radionice na temu „ponovnog razmatranja jezičke pismenosti i učenja jezika“. U ovom izveštaju predstavljeni su rezultati radionica i podaci iz istraživačke literature vezani za učenje jezika u Evropi i šire. Kreatori politika i drugi akteri u ovoj oblasti podstiču se da zauzmu drugačiji pristup kada je reč o učenju jezika u školi, a date su i ideje za sprovođenje nastave i ocenjivanja u budućnosti.

Jezici za zaposlenje. Razvoj veština višejezične komunikacije za tržište rada (Languages for Jobs. Providing multilingual communication skills for the labour market, 2011)

Ovaj izveštaj radne grupe predstavlja odgovor na glavne izazove kada je reč o razvoju jezičkih veština za potrebe tržišta rada. U njemu se ističe važnost aspekata vezanih za zaposlenje u učenju jezika. Cilj izveštaja je pružanje doprinosa aktuelnim razmatranjima modernizacije obrazovnih sistema i osiguranja kvaliteta zasnovanih na ishodima učenja, na nacionalnom i evropskom nivou.

Zaključci Komisije o jezičkim kompetencijama za unapređenje mobilnosti (Council conclusions on language competences to enhance mobility, 2011)

U ovom dokumentu se ističe ključna uloga učenja jezika u unapređenju mobilnosti i zapošljivosti pojedinaca i njegov pozitivan uticaj na konkurentnost. Učenje jezika donosi društvenu i kulturnu dobrobit, a višejezični građani imaju veće šanse da iskoriste brojne obrazovne, profesionalne i ekonomske mogućnosti koje pruža jedinstvena Evropa.

Učenje jezika na predškolskom nivou: kako postići efikasnost i održivost. Priručnik za jezičke politike, 2011. (Language learning at pre-primary school level: making it efficient and sustainable. A policy handbook)

Evropska komisija je 2011. godine odobrila priručnik za jezičke politike pod nazivom Učenje jezika na predškolskom nivou: kako postići efikasnost i održivost, kao rezultat diskusija na nacionalnom nivou koji izlaže aktuelna pitanja vezana za usvajanje jezika i razvoj svesti o njima u predškolskom obrazovanju.

Priručnik sadrži smernice i preporuke proistekle iz razmene iskustava nacionalnih eksperata. Tu su predstavljeni primeri dobre prakse i naučni dokazi o načinima postizanja efikasnosti i održivosti jezičkog obrazovanja u vrtićima i drugim okruženjima u kojima se odvija učenje pre osnovne škole. Svrha priručnika je da se skrene pažnja na uslove potrebne za postizanje uspeha i potencijalne probleme u učenju jezika na ranom uzrastu.

Zajednički evropski referentni okvir za jezike (Common European Framework of Reference for Languages – CEFR) i Prateći dokument (CEFR Companion Volume)

Savet Evrope je 2001. godine objavio veoma važan dokument pod nazivom Zajednički evropski referentni okvir za jezike. Ovaj dokument predstavlja jasan, koherentan i sveobuhvatni instrument koji može pomoći pri razvoju programa za nastavu jezika, sastavljanju nastavnih materijala i ocenjivanju znanja stranog jezika. Takođe je koristan za utvrđivanje postignuća u učenju jezika stečenih u različitim kontekstima i stoga olakšava mobilnost širom Evrope. Pored ovog dokumenta, 2018. godine objavljen je i Prateći dokument, koji obuhvata dodatne deskriptore i upotpunjuje Zajednički evropski referentni okvir.

Višejezičnost: evropski kapital i zajednička odgovornost, Rezolucija Evropskog parlamenta, 2009. (Multilingualism: an asset for Europe and a shared commitment European Parliament resolution, 2009)

U ovoj rezoluciji se ističe značaj jezičke i kulturne raznolikosti Evrope na život građana. Ključni elementi ovog dokumenta su sledeći: insistiranje na prepoznavanju jednake važnosti zvaničnih jezika EU; višejezičnost treba je integrisati ne samo u obrazovanju, već i u politikama koje se tiču celoživtnog učenja, društvene inkluzije, zapošljavanja, medija i istraživanja; pružanje mogućnosti i podrške za učenje jezika za sve kategorije stanovništva, uključujući i one u nepovoljnom položaju; omogućavanje imigrantima potpuno ovladavanje jezikom države u kojoj žive; promovisanje mobilnosti nastavnika jezika i učenika; uključivanje regionalnih i manjinskih jezika u školski program; upotreba IKT-a u nastavi; sužavanje jaza između ljudi koji su višejezični i onih koji govore samo jedan jezik; omogućavanje razmene dobrih praksi u oblasti višejezičnosti.

Zaključci predsedavanja Evropskog saveta u Barseloni, mart 2002. godine (Presidency conclusions of the European Council in Barcelona, March 2002)

Evropski savet je u martu 2002. godine pozvao na unapređivanje osnovnih veština, naročito ističući potrebu za podučavanjem najmanje dva strana jezika od najranijeg uzrasta, kao i na uspostavljanje pokazatelja jezičke kompetencije. Ova preporuka je poznata pod nazivom „cilj iz Barselone“ (the Barcelona objective).

Evropska konvencija o kulturi (European Cultural Convention)

Svrha ove konvencije je razvoj razumevanja među narodima Evrope i uzajamno uvažavanje kulturnih razlika, očuvanje evropske kulture, unapređivanje doprinosa svake zemlje zajedničkom evropskom kulturnom nasleđu uz poštovanje istih fundamentalnih vrednosti, a naročito podsticaj za učenje jezika, istorije i civilizacije država potpisnica konvencije. Konvencijom se podstiču kulturne aktivnosti od evropskog značaja. Sve države potpisnice Evropske konvencije o kulturi treba da podstiču izučavanje jezika, istorije i civilizacije drugih zemalja potpisnica kod svojih državljana, kao i da promovišu učenje svojeg/svojih jezika, svoje istorije i civilizacije na području drugih zemalja potpisnica. Takođe treba da omoguće promovisanje izučavanja jezika, istorije i civilizacije drugih zemalja potpisnica, kao i da državljanima drugih zemalja potpisnica omoguće izučavanje ovih oblasti znanja.